ZAŠTO HKC »SVETI FRANJO«? Hrvatski kulturni centar »Sveti Franjo« kojega realizira Franjevački samostan u Tuzli projekt je od krucijalnoga značenja za franjevce, za hrvatski narod u Tuzli te za sami grad i sve njegove stanovnike. U svome imenu povezuje Hrvate, franjevce, kulturu i grad Tuzlu. Bosanski su franjevci kroz svoju višestoljetnu povijest bili, uz svoj navjestiteljski i pastoralni rad, nositelji i kulturnih, prosvjetnih i znanstvenih inicija tiva u BiH. Projekt HKC-a »Sveti Franjo« nastavak je tih inicijativa i ima za cilj osigurati Hrvatima i svim drugim žiteljima grada Tuzle mjesto pozitivne kulturne memorije na objekt stare tuzlanske katoličke crk ve, a ujedno osigurati u središtu grada prostor za različite kulturne događaje. Tom revitalizacijom sjećanja želi se, uz suvremen dizajn i programski složeno koncipiran projekt, prvotno sačuvati višestoljetna i višefunkcionalna nazočnost franjevaca u Tuzli, ali i učvrstiti speci_ičnu vrstu hrvatskoga identiteta ovdašnjega naroda, koji je povezan s Katoličkom crkvom i franjevcima na jedan poseban i neraskidivi način.
ŠTO JE TO HKC »SVETI FRANJO«? U Tuzli je u tije ku arhitektonska revitalizacija stare povijesne gradske jezgre, dakle Trg Slobode sa višestoljetnim crk vištem, mjestom stare katoličke crk ve. Jedan od najznačajnijih objekata staroga centra bio je i objekt katoličke crk ve na toj lokaciji koja je u sklopu samoga središta povijesne jezgre. Franjevački samostan Tuzla pokrenuo je 2009. Godine projekt izgradnje Hrvatskog kulturnog centra »Sveti Franjo« u Tuzli. Ideja je bila arhitektonski revitalizirati objekt stare tuzlanske katoličke crkve sa pratećim objektom u centru grada, koji bi svojom namjenom služio prvotno za kulturna okupljanja i događanja. Sam način revitalizacije, primijenjeni postupci i sama materijalizacija pozitivno su ocijenjeni u stručnoj javnosti i cjelovito su prezentirani u jednom stručnom časopisu za arhitekturu (AGD Pro_i. Magazin za arhitekturu, gradnju i dizajn. Broj 31/2008, str. 24-29). Objekt Hrvatskoga kulturnog centra »Sveti Franjo« trebao je riješiti nekoliko zahtjeva: ponajprije revitalizirati objekt porušene katoličke crk ve u sklopu cjelovite revitalizacije gradske jezgre grada Tuzle; zatim dati nove kulturne sadržaje u tome revitaliziranome objektu, tj. osigurati prostor za raznolike kulturne sadržaje, priredbe, prezentacije, izložbe, druženja; prije svega osigurati učinkovitu i jedinstvenu konstruktivnu izvedbu toga objekta; i na koncu, ostvariti svrsishodne, logične i žive sadržaje koji će dati smisao i život budućem objektu u kojem bi Hrvati i drugi građani grada Tuzle prezentirali svoju kulturnu ponudu i time osigurali istinsku multikulturalnost i suživot u gradu Tuzli.
MULTIFUNKCIONALNA DVORANA. Sam kompleks HKC »Sveti Franjo« sačinjen je od tri dijela: Osnovni dio čini univerzalna multifunkcionalna dvorana, odnosno moderno arhitektnonski oživljena stara tuzlanska crk va, koncipirana otvoreno – transparentno koja pruža raznolike mogućnosti korištenja: kao dvorana za predavanja, glazbene susrete, književne večeri, nastupe folklora, kazališne predstave, koncerte klasične glazbe ili opernih arija i sl. Scenogra_ija objekta se prilagođava potrebama, svi prostori su otvoreni, a središnji dio otvoren je dodatno i napolje, i spaja dva dijela objekta.
PRATEĆI OBJEKT. Prateći objekt je arhitektonski koncipiran tako da pruža potporu osnovnom sadržaju, a služi za: prijem i susret s gostima, ima malu dvoranu za predavanja, prostor za probe tamburaša, zborova, unutar prostora je cafe bar za druženja, na drugom katu knjižnica te dvorane za sastanke i prateći uredi. ALEJA FRANJEVACA. Veza između dva objekta je Aleja franjevaca, odnosno biste zaslužnih franjevaca u prirodnom okolišu, uokvirene valovitim drvenim podom koji sugerira uzburkanu franjevačku povijest u BiH, a koja je darivala ovdašnjem čovjeku upravo u franjevcima jednu vrstu sigurnosti i utemljenja vlastitoga narodnoga i kulturnoga identiteta. Ostali dio parcele riješen je tradicionalno sa šetnicom oko objekta i klupama ispod lipa, a ispred objekta bi bio postavljen križ – raspelo kao spomen na sve franjevce i na sve druge koji su ovaj objekt toliko voljeli i za kojega su na različite načine ili vezani.
FUNKCIJA HKC-a »SVETI FRANJO«. Izgradnjom Hrvatskoga kulturnog centra »Sveti Franjo« dobio bi se prostor koji bi zadovoljio sada već narasle potrebe s obzirom na kulturne manifestacije koje Franjevački samostan, samostalno ili u suradnji s drugim udrugama i institucijama organizira. Osim što bi se samom izgradnjom dobio neophodan prostor za kulturnu scenu, otvorilo bi se sedam radnih mjesta za mlade ljude, prvenstveno ovdašnje Hrvate, koji žele nastaviti svoj život i izgrađivati svoje obitelji u gradu Tuzli. Time bi se dao pozitivni doprinos u ostanku i zaposlenju mladih ljudi koji svoju budućnost vide u ovome gradu i Bosni i Hercegovini.
PROJEKT Hrvatskoga kulturnog centra »Sveti Franjo« izradio je i darovao Franjevačkom samostanu u Tuzli arhitekt Juro Pranjić. Nadzor nad izvođenjem radova i razrada projekta, koji traju od 2009. godine, također su dar arhitekte Jure Pranjića i njegove kćerke magistrice arhitekture Ane Bosankić. Radovi su realizirani uz financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Tuzlanskoga kantona/županije, institucija BiH te grada Tuzle. stropom.
_________________________________________
TRN: 1321000311748017
IBAN: BA391321010087102564
SWIFT: TBTUBA22
sa naznakom "za igradnju HKC Sveti Franjo"
ŠTO JE TO HKC »SVETI FRANJO«? U Tuzli je u tije ku arhitektonska revitalizacija stare povijesne gradske jezgre, dakle Trg Slobode sa višestoljetnim crk vištem, mjestom stare katoličke crk ve. Jedan od najznačajnijih objekata staroga centra bio je i objekt katoličke crk ve na toj lokaciji koja je u sklopu samoga središta povijesne jezgre. Franjevački samostan Tuzla pokrenuo je 2009. Godine projekt izgradnje Hrvatskog kulturnog centra »Sveti Franjo« u Tuzli. Ideja je bila arhitektonski revitalizirati objekt stare tuzlanske katoličke crkve sa pratećim objektom u centru grada, koji bi svojom namjenom služio prvotno za kulturna okupljanja i događanja. Sam način revitalizacije, primijenjeni postupci i sama materijalizacija pozitivno su ocijenjeni u stručnoj javnosti i cjelovito su prezentirani u jednom stručnom časopisu za arhitekturu (AGD Pro_i. Magazin za arhitekturu, gradnju i dizajn. Broj 31/2008, str. 24-29). Objekt Hrvatskoga kulturnog centra »Sveti Franjo« trebao je riješiti nekoliko zahtjeva: ponajprije revitalizirati objekt porušene katoličke crk ve u sklopu cjelovite revitalizacije gradske jezgre grada Tuzle; zatim dati nove kulturne sadržaje u tome revitaliziranome objektu, tj. osigurati prostor za raznolike kulturne sadržaje, priredbe, prezentacije, izložbe, druženja; prije svega osigurati učinkovitu i jedinstvenu konstruktivnu izvedbu toga objekta; i na koncu, ostvariti svrsishodne, logične i žive sadržaje koji će dati smisao i život budućem objektu u kojem bi Hrvati i drugi građani grada Tuzle prezentirali svoju kulturnu ponudu i time osigurali istinsku multikulturalnost i suživot u gradu Tuzli.
MULTIFUNKCIONALNA DVORANA. Sam kompleks HKC »Sveti Franjo« sačinjen je od tri dijela: Osnovni dio čini univerzalna multifunkcionalna dvorana, odnosno moderno arhitektnonski oživljena stara tuzlanska crk va, koncipirana otvoreno – transparentno koja pruža raznolike mogućnosti korištenja: kao dvorana za predavanja, glazbene susrete, književne večeri, nastupe folklora, kazališne predstave, koncerte klasične glazbe ili opernih arija i sl. Scenogra_ija objekta se prilagođava potrebama, svi prostori su otvoreni, a središnji dio otvoren je dodatno i napolje, i spaja dva dijela objekta.
PRATEĆI OBJEKT. Prateći objekt je arhitektonski koncipiran tako da pruža potporu osnovnom sadržaju, a služi za: prijem i susret s gostima, ima malu dvoranu za predavanja, prostor za probe tamburaša, zborova, unutar prostora je cafe bar za druženja, na drugom katu knjižnica te dvorane za sastanke i prateći uredi. ALEJA FRANJEVACA. Veza između dva objekta je Aleja franjevaca, odnosno biste zaslužnih franjevaca u prirodnom okolišu, uokvirene valovitim drvenim podom koji sugerira uzburkanu franjevačku povijest u BiH, a koja je darivala ovdašnjem čovjeku upravo u franjevcima jednu vrstu sigurnosti i utemljenja vlastitoga narodnoga i kulturnoga identiteta. Ostali dio parcele riješen je tradicionalno sa šetnicom oko objekta i klupama ispod lipa, a ispred objekta bi bio postavljen križ – raspelo kao spomen na sve franjevce i na sve druge koji su ovaj objekt toliko voljeli i za kojega su na različite načine ili vezani.
FUNKCIJA HKC-a »SVETI FRANJO«. Izgradnjom Hrvatskoga kulturnog centra »Sveti Franjo« dobio bi se prostor koji bi zadovoljio sada već narasle potrebe s obzirom na kulturne manifestacije koje Franjevački samostan, samostalno ili u suradnji s drugim udrugama i institucijama organizira. Osim što bi se samom izgradnjom dobio neophodan prostor za kulturnu scenu, otvorilo bi se sedam radnih mjesta za mlade ljude, prvenstveno ovdašnje Hrvate, koji žele nastaviti svoj život i izgrađivati svoje obitelji u gradu Tuzli. Time bi se dao pozitivni doprinos u ostanku i zaposlenju mladih ljudi koji svoju budućnost vide u ovome gradu i Bosni i Hercegovini.
PROJEKT Hrvatskoga kulturnog centra »Sveti Franjo« izradio je i darovao Franjevačkom samostanu u Tuzli arhitekt Juro Pranjić. Nadzor nad izvođenjem radova i razrada projekta, koji traju od 2009. godine, također su dar arhitekte Jure Pranjića i njegove kćerke magistrice arhitekture Ane Bosankić. Radovi su realizirani uz financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Tuzlanskoga kantona/županije, institucija BiH te grada Tuzle. stropom.
_________________________________________
Svoje novčane priloge za izgradnju Hrvatskog kulturnog centra sv. Franjo možete uplatiti na
transakcijski račun Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla Tuzla kod NLB Banke dd., Sarajevo
TRN: 1321000311748017
IBAN: BA391321010087102564
SWIFT: TBTUBA22
sa naznakom "za igradnju HKC Sveti Franjo"