sys-logo Slika

Župa sv. Franje Asiškoga - Šikara

Povijest župe

Župa Šikara osnovana je 1986. god. odvajanjem od župe Tuzla i jednim dijelom od župe Breške.
Izgradnja crkve je počela 1971., a župna kuća u Šikari izgrađena je 1987-89. god. Prije toga župnik i njegov zamjenik su stanovali u tuzlanskom samostanu.
U župi je 1991. god. živjelo 4.200 vjernika. Danas župa broji 2.300 vjernika u 925 obitelji. Župu tvore sljedeća naselja: Šikara, Brugule, Delići, Hudeč, Jasici, Kolona Lipnica, Ljepunice, Matići, Mramor, Pogorioc, Rapače i Srednja Lipnica.

Župna crkva

Gradnja tamošnje crkve započela je 1971. i potrajala nekoliko godina. Najprije je služila kao podružna crkva u tuzlanskoj župi, a od 1986. ona služi kao župna. Izgrađena je po projektu D. Antolkovića. Ima jedno zvono nabavljeno 1978. god.
Interijer crkve obogaćen je umjetničkim djelima. God. 1984. u njoj je postavljena slika (560x250 cm) na temu euharistije slikara Vasilija Jordana te Put križa (reljefi u bronci) kiparice Nine Sedlar. Sliku Sv. Franje izradio je Josip Bifel. Na pročelju crkve nalazi se djelo Sveti Franjo s pticama, djelo ak. slikarice Ine Jerković.
Ispred župne crkve postavljen je god. 2003. Sveti Franjo, djelo akademskog kipara Vene Jerkovića.

Filijale

U župi se nalazi i nekoliko kapelica: u Matićima, Mramoru, Ljepunicama, Pogorjocu, Sr. Lipnici, Jasicima i na Udeču. Tijekom 1998-1999. sagrađena je po projektu ing. Marka Joketovića nova filijalna crkva (kapela) sv. Ilije proroka u Mramoru (8x4,80 m) i zvonik visok 10 metara koji je odvojen od crkve. U crkvi se nalazi oltarska slika sv. Ilije proroka djelo akademskog slikara Vinka Lamešića i postaje križnog puta Florijana Grebenara. U lipničkoj kapelici čuva se zavjetna slika Gospe lipničke sa Sv. Petrom i Pavlom od nepoznatog domaćeg baroknog majstora iz 18. stoljeća.

Gospa Lipnička

Kapela Gospe Lipničke smještena je u zaseoku „Marići“ i dugo vremena je služila kao crkveno središte gdje su se vjernici okupljali na bogoslužje. Nakon Bečkoga rata (1683.-1699.) broj vjernika se uvelike smanjio u cijeloj Bosni pa tako i u Tuzlasnkom kraju. Samostani koji su se nalazili na području današnje Tuzle – Gradovrh, Donja Tuzla i Gornja Tuzla – bili su razoreni a fratri se sklanjaju sa Presvetim oltarskim sakramentom u „kućar“ u Lipnicu. U Lipnici ostaju sve do 1785. godine odakle pastoriziraju katolike u ovome kraju povremeno boraveći u Lipnici ili Husinu zbog osobne sigurnosti. Nakon prelaska župnika u Tuzlu kapela ne prestaje gubiti svoj sakralni značaj. Sve više postaje molitveno i zavjetno-mariološko svetište te od 1823. godine u Lipnici boravi stalan svećenik koji pastorizira ovo područje uključujući i područje današnje župe Breške. Tako se kroz povijest uspostavila Lipnička kapelanija koja je prestala postojati kad je 1838. godine sjedište preneseno i osnovana župa Breške.
Kapela „Gospe Lipničke“ sagrađena je krajem 17. stoljeća a predstavlja tip „kuće nad magazom“ čiji se gornji kat sastoji od dvije prostorije i to od „kuće“ i sobe. O samoj kapeli zapisao je Milenko S. Filipović u svome zapisu „Lipnica kod Tuzle“ da se radi o crkvenom središtu za katolike u čitavom ovome kraju nakon propasti Franjevačkih samostana u Tuzli. Kapela se sastojala od dva dijela i to od sobe u kojoj je spavao svećenik a u „kući“ su pored ulaznih vrata postojali samo kapci koji su se otvarali kad se čitala misa i to mladom nedjeljom. Kuća je uređena kao kapela i imala je oltar dok je bila pokrivena tarabom. Kod samoga kućara sahranjivali su se fratri-svećenici koji bi tu umrli.
Kapela je poznata i po tome što se u njoj nalazi smještena slika „Gospe Lipničke“. Prema narodnom kazivanju riječ je o slici Majke Božje koja je nekada bila smještena u starom tuzlanskom samostanu. Kada su fratri 1690. godine bili protjerani iz ovih krajeva sa svojim pukom slika je ostala zaključana u Crkvi. Prije negoli su Turci zapalili samostan beg Nuragić (beg Nuranović) sliku je prenio u svoju žitnicu gdje ju je više godina čuvao. Za sliku je saznala jedna katolkinja, kmetica (Akalović) spomenutog bega, koja je o slici obavijestila tuzlanskoga župnika te ju je ovaj otkupio od bega i smjestio u kapelu u Lipnici. Nakon uspostave župe Breške slika je ostala i dalje u kapeli gdje se i danas čuva. U dopisu tuzlanskog župnika Ikića (1883-1888; 1891-1895) stoji zapisano „da su njeki muče htjeli istu sliku iznijeti u Brežke, i donieli do bližnjeg brda Rokoč, koje dieli Lipnicu od Brežakah i odtale da nisu mogli nositi dalje, tako da im je se učinila težka, i od oto doba da je svijet počeo ići k njoj kao čudotvornoj, ne samo iz ove tri župe nego i iz Posavine, te iz Viake.“
Povjesničari umjetnosti dali su naziv slici „Lipnička madona“. Na ovoj slici prikazana je Bogorodica sa Malim Isusom u naručju, na jednom oblaku. Oko nje iza oblaka proviruju glave anđela. Oko Gospe i Isusa svjetlijom bojom naslikana je svetačka kruna. Gospa je prikazana kao u nekakvom zamahu, oko nje leprša draperija njenog ogrtača u bogatim naborima. U prvom planu su prikazani sv. Petar (desno s ključevima, koji označavaju vlast koju je dobio od Krista) i sv. Pavla (lijevo s knjigom Sv. Pisma i mačem, koji simbolizira njegovu riječ koja je britka kao mač). U pozadini je prikazano mirno vedro nebo i crkva u perspektivi.

Preuzeto iz: Lipnica. Sa posebnim osvrtom na kapelu sa slikom Gospe Lipničke
0 0
© 2017 fst.ba. Napravljeno sa mojWeb 2.8.2 | LEFTOR